Kako tijelo reagira u opasnosti?

Prva reakcija često je i najvažnija. Ne samo u slučaju iznenadnog napada ili tinjajućeg fizičkog sukoba, već i u svakodnevnim životnim situacijama. Zamislite da se vozite automobilom, promet je gust, vozi se brzo i netko odjednom uskoči u traku ispred vas. Nećete samo nastaviti voziti ravno naprijed, reagirati ćete u pokušaju da pod svaku cijenu izbjegnete sudar. Za to su vam potrebni mirnoća i dobri refleksi što dolazi s iskustvom u vožnji. Ista je stvar i kod samoobrane, dobri refleksi uvježbavaju se treningom.

Taj osjećaj koji se javlja u opasnosti zove se strah. Uzrokuje ga stresna situacija ili događaj, odnosno stresor. U takvim se situacijama aktivira autonomni živčani sustav koji priprema tijelo za obrambenu reakciju. Samo za primjer, ubrzava se disanje čime organi dobivaju više kisika, ubrzava se rad srca što omogućava normalnu opskrbu krvlju organima, te raste razina šećera u krvi čime dobivamo dodatnu energiju. Vjerojatno ste te simptome iskusili tijekom samog treninga. Sve to omogućava da se tijelo trenutno pripremi za opasnost. Drugim riječima, naše tijelo ima automatski odgovor kako bi se zaštitilo u slučaju opasnosti, odnosno autonomno djeluje na povećanje energije, snage i motivacije kad nas vanjski faktori alarmiraju o prisutnosti nagle i neočekivane prijetnje.

Nadbubrežna je žlijezda zadužena za oslobađanje adrenalina o kojem se toliko puno govori. Poruka o opasnosti se zaprima i procesira u mozgu koji aktivira hipofizu, a njena je uloga da potakne lučenje hormona u nadbubrežnoj žlijezdi i štitnjači. Hormoni štitne žlijezde potiču metabolizam i oslobađanje energije koja je tijelu potrebna da se obrani u opasnosti, dok hormoni nadbubrežne žlijezde imaju ulogu održavanja razine šećera u krvi iz kojeg dobivamo tu energiju, kao i visokog ritma otkucaja srca.

U takvim se situacijama tijelo momentalno pripremi za nešto što se popularno naziva borba ili bijeg (fight or flight). Pošto se može raditi o različitim vrstama opasnosti, gdje život ili zdravlje ne moraju nužno biti ugroženi, tjelesna reakcija neće uvijek imati isti intenzitet. Nas zanima što se događa upravo u situacijama kad smo fizički ugroženi. Nažalost, jedna je od mogućnosti i da se tijelo, pa makar u samo nekoliko prvih trenutaka, smrzne, da izostane ikakva reakcija. To je nešto što svakako želimo izbjeći. Vratimo se na početak teksta i primjer iz vožnje, smrzavanje u takvoj situaciji može izazvati nesreću s teškim posljedicama. Jednako tako, teške posljedice može izazvati i izostanak pravilne reakcije prilikom iznenadnog napada. Iz treninga proizlazi iskustvo koje će nam pomoći da pravilno i pravovremeno reagiramo kad smo izloženi stresoru, odnosno opasnosti.

Krav Maga sustav u svojem programu treninga ima implementirane različite pristupe koji pomažu nositi se sa stresom opasne situacije. Sustav je, ne zaboravimo, iako se treninzi odvijaju u kontroliranim uvjetima, usmjeren tomu da bude koristan u stvarnim opasnostima. Sam čin treniranja, ponavljanja tehnika i pokreta, pa u nekoj krajnosti čak i scenarija tipičnih za ulično nasilje, puno pomaže. Priprema vaše tijelo i mentalno i fizički da reagira pravilno kad se zateknete u opasnosti. Ali reakcija je važna, ona je ključna. Ako izostane, možete se naći na podu, krvavi i ozlijeđeni, bez ispaljenog metaforičkog metka. Dakako, pogrešna ili promašena reakcija donosi mogućnost pogoršavanja situacije, no time izlazimo iz okvira problematike kojom se bavimo u ovom testu. Dakle, prije svega, uvježbavanjem reakcija (tehnika) pripremate tijelo kako će se ponašati u opasnosti. Osim samog uvježbavanja tehnika samoobrane, sustavno se radi i na ponavljanjima tih tehnika kad ste izloženi stresu, najčešće pod pritiskom povećanog fizičkog umora ili više napadača i slično. Također, puno se radi i na podizanju agresivnosti koja je nužna u opasnosti, a nije svima urođena.

Kad sve zbrojimo, Krav Maga spašava živote i pomaže očuvati zdravlje, jer upravo život i zdravlje pojedinca stavlja na prvo mjesto. Nitko ne može garantirati kako ćete reagirati, ali si treningom možete povećati šanse za pozitivan ishod. Vaše je tijelo već spremno za opasnost, što nam je evolucijski određeno, no vaša se prva reakcija uvježbava treningom. Ostati sabran pod stresom, reagirati pravilno i bez panike, ne pogoršati već lošu situaciju, za to treba prakse i iskustva. Bolje je spriječiti nego liječiti. Bolje je stjecati to iskustvo na treningu nego na ulici.